150
23. kolovoza 2000.
"Draga djeco! Ne zaboravite, da ste ovdje na zemlji na putu prema vjecnosti i da je vaš dom na nebesima. Zato, djecice, budite otvoreni Božjoj ljubavi i ostavite sebicnost i grijeh. Neka vaša radost bude samo u otkrivanju Boga u svakodnevnoj molitvi. Zato, iskoristite ovo vrijeme i molite, molite, molite, a Bog vam je blizu u molitvi i preko molitve. Hvala vam što ste se odazvali mom pozivu." 25. srpnja 2000.
STRAHOVI I STRAH BOŽJI
“Svijet je pun strahova otkad smo izgubili strah Božji. Stotine i tisuce strahova - strah od sebe samoga, od drugoga, od svijeta, od buducnosti, cine nas bolesnima. Osloboden od straha samo je onaj koji ima strah Božji”. (Klaus Hemmerle)
S napretkom koji se dogada na mnogim podrucjima covjekova života, sve manjim znacenjem religioznog i u životu onih koji se priznaju vjernicima, ocekivalo se da ce osjecaj straha manje - više i nestati. Pokazalo se, medutim, da što je veca vezanost i ovisnost o materijalnoj sigurnosti, da je i kolicina razlicitih strahova veca. Takvo stanje sužava stvarnu slobodu i postaje pogonsko gorivo za sukobljavanja i manipulacije. Strah Božji o kojem govori Biblija, najmanje je strah. Rijec je u biti o povjerenju. A povjerenje je znak da covjek ne može biti dostatan sam sebi, nego mu je potreban drugi.
Vjernik u Bogu nalazi tog d r u g o g pa ono što nazivamo strahom Božjim u stvari je v j e r a.
Fra Ivan Landeka
PROSLAVA BLAGDANA VELIKE GOSPE
Na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza župu Medugorje posjetilo je oko 10 tisuca hodocasnika sa svih kontinenata. Medu njima svakako treba istaknuti mnoštvo hrvatskih hodocasnika koji su iz razlicitih krajeva naše domovine bosonogi hodocastili Mariji Kraljici mira. Samome blagdanu prethodila je molitvena devetnica tijekom koje se na vecernji molitveni program i sakrament pomirenja okupljao veliki broj vjernika. Zbog razlicitosti jezicnih skupina sv. mise su se tijekom dana slavile na 9 jezika. I pored te jezicne razlicitosti hodocasnici su bili povezani molitvom i prošnjama upucenim Mariji, ponajprije molitvom za toliko nam potreban mir. Svecanu vecernju sv. misu, zajedno s 52 koncelebranata, predvodio je fra Božo Vuleta koji je u nadahnutoj propovijedi naglasio: “... Da nam je Bog, uznesenjem Blažene Djevice Marije na nebo omogucio pogled s Neba na zemlju, pogled na prolaznost. Tako svoj život možemo gledati Njezinim ocima, Njezinim srcem i osjetiti ljepotu predanja volji Božjoj što nas treba nositi kroz život...”
DONATORSKA KONFERENCIJA
Kao što smo pisali u Biltenu br. 147, 26. lipnja u Medugorju je održana Medunarodna donatorska konferencija na kojoj je usvojena sljedeca
I Z J A V A
Medunarodna konferencija predstavnika humanitarnih organizacija i pojedinaca inspiriranih medugorskim porukama održana je u Medugorju 26 .6. 2000. godine. Na ovoj konferenciji je sudjelovalo oko 250 sudionika iz 16 zemalja i svecenici koji rade u Medugorju.
Saslušavši što je kroz ovih desetak godina ucinjeno za prognanike i izbjeglice, siromašne i bolesne, ratne invalide, ratnu sirocad i ostale potrebite, postali smo svjesniji da moramo zahvaliti Bogu po Mariji Kraljici Mira za iskustva produbljene vjere i za pomoc što smo je pružili ugroženom narodu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za vrijeme rata i nakon njega.
Postali smo takoder svjesniji da ima još puno potreba na razlicitim stranama i stoga smo odlucili, prema svojim mogucnostima, nastaviti ciniti dobro, proširiti podrucja svoga djelovanja, poticuci i druge da isto cine, uvjereni da cinimo Isusu ono što cinimo jednom od njegove najmanje brace (Mt 25,40).
Nazocnost predstavnika židovske , muslimanske i pravoslavne vjeroispovijesti pokazuje da se naše pomaganje nije ogranicavalo samo na “domace u vjeri” (Gal 6,9). Stoga odlucno odbacujemo sve optužbe koje su u razlicitim medijima izrecene o pojedincima i udrugama da su zloupotrebljavali humanitarni rad.
Zazivamo zagovor Kraljice Mira na sve i pozivamo ljude dobre volje da nam se pridruže u pomaganju bratu u nevolji.
U Medugorju, 26. 06. 2000.
fra Ivan Landeka, župnik župe Sv. Jakova - Medugorje
fra Leonard Orec, predsjednik udruge “Medugorje-Mir” Split
POSJET BELGIJSKOG BISKUPA
Polovicom srpnja Medugorje je posjetio biskup belgijskog grada Namour-a msgr. Leonard Andre- Mutien. U Medugorju je boravio tri dana. Tom prigodom fra Slavko Barbaric razogvarao je s msgr. Leonardom za Glas mira. U nastavku donosimo dio toga razgovora:
AML: Medugorje sam susreo preko mojih bogoslova. Kad sam bio rektor bogoslovije St-Paul u Louvain-la-Neuve, 1982. i 1983., neki od mojih bogoslova išli su u Medugorje. To je bilo na samom pocetku ukaznja. Nikad prije nisam cuo o tome govoriti. Nekoliko bogoslova je došlo k meni tražiti dopuštenje da za vrijeme praznika odu u Medugorje. Nisam ništa znao o tome, i pitao sam ih postoji li stav Crkve u svezi s Medugorjem. Rekli su mi da ne, da je to pocelo prije nekoliko godina, te da se cini da se Djevica tamo ukazuje. Dali su mi jedan clanak na citanje i rekao sam im: idite vidjeti, idite vidjeti! Nekoliko puta su mi o tome govorili pa sam 1984. i sam odlucio otici vidjeti. Nas cetvero svecenika s bogoslovije došli smo u Medugorje u lipnju 1984. Moram reci da ono što sam vidio u župnoj crkvi 1984., tu pucku pobožnost, nacin na koji se moli krunica, slavi Euharistija, susret koji sam imao s vidiocima dva puta za vrijeme “ukazanja” u sakristiji - sve to mi se cinilo vrlo pozitivnim, posebno nacin na koji se ovdje molilo.
GM: Koliko puta ste vec došli u Medugorje?
AML: Ovo mi je drugi posjet. Prvi sam put, dakle, došao 1984. Zadržao sam vrlo pozitivan dojam o onome što sam tu vidio. Kasnije sam bio informiran. Citao sam knjige oca Laurentina, ne sve, ali nekolicinu. Procitao sam nekoliko clanaka, dakle, zanimao sam se. Posebno, dok sam bio profesor u Louvain-u, vidio sam medu studentima neke koji su bili u Medugorju i koji su tu otkrili molitvu, ispovijed, Euharistiju i post i sjecam se da sam na bogosloviji poceo postiti petkom dosta redovito slijedeci primjer nekih mojih bogoslova ili drugih studenata koje sam susreo na sveucilištu i koji su postili nakon hodocašca u Medugorje. Kad sam postao biskup susreo sam vjernike moje biskupije koji su postili svakog petka, koji su otkrili sakramente zahvaljujuci susretu s Medugorjem. Utvrdio sam da medu bogoslovima redovito ima onih koji su doživjeli obracenje i dobili zvanje zahvaljujuci Medugorju. Sada imam tridesetak bogoslova, medu kojima je njih nekoliko koji su ovdje doživjeli duhovno iskustvo koje je obilježilo njihovo zvanje. Takvi plodovi me zanimaju. Znam da po logici od krivih premisa možemo izvuci tocne zakljucke. Pa ipak, cinjenica da se toliko pozitivnih otkrica dogada upravo zahvaljujuci Medugorju pozitivan je dokaz u prilog Medugorja. Ja sam se, dakle, nastavio informirati i rekao sam da bih se jednog dana mogao i vratiti u Medugorje. U 2000. godini pomislio sam da bih mogao iskoristiti Jubilej za kratko hodocašce. Cinjenica da u ovom trenutku u Francuskoj i u Belgiji postoji mnogo otpora prema medugorskim dogadanjima, knjiga koje kritiziraju Medugorje, potakla me da dodem i vidim vlastitim ocima. Ne volim suditi stvari, situacije i osobe iz daleka, samo iz knjiga; radije osobno malo pogledam. Nakom što sam informirao mostarskog biskupa o svom dolasku, došao sam ovamo kao hodocasnik moliti, ali i osobno se uvjeriti, i moram reci da mi se ono što vidim u župnoj crkvi na pastoralnom planu cini jako dobro: molitva krunice, Euharistija, klanjanje, solidna pobožnost, uravnotežena pobožnost, prosvijetljena pobožnost. Što se medugorskih dogadaja tice, nije na meni da se o tome izjasnim, to je na mjesnom biskupu, na biskupima Bosne i Hercegovine, da nakon detaljnog proucavanja situacije formuliraju sud o vjerodostojnosti ili nevjerodostojnosti ukazanja. To nije moja stvar! U svakom slucaju, prihvatit cu službeni sud Crkve.
GM: Zašto se u Crkvi oklijeva kad se vide dobri plodovi?
AML: Ja mislim da Crkva u svojoj mudrosti želi da se kod ovakvih fenomena najprije prouce cinjenice, a tek onda plodovi. Mislim da je to pravilo koje je vec formulirao kardinal Šeper kad je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere. Najprije se proucava cinjenice, a tek onda plodove. Proucavanje plodova nije dovoljno. Treba proucavati cinjenice, ali obilatost pozitivnih plodova je po sebi pozitivan dokaz, iako mi se cini da ima, kao u svakoj ljudskoj stvari, i negativnih plodova. Gdje god ima ljudi ima i ljudskih stvari, katkada preljudskih. Kao i medu 12 apostola…
GM: Odakle dolazi opozicija?
AML: Razumijem da se postavljaju pitanja o fenomenima Medugorja i da postoje prigovori protiv ukazanja u Medugorju. Razumijem da se na primjer postavljaju ovakva pitanja: mnoštvo ukazanja, cinjenica da su na neki nacin predvidljiva, zna se kojeg dana. Razumijem da postoji otpor. Osobno nema mnogo apriornih zamisli o tome što bi Presveta Djevica trebala, a što ne bi trebala uciniti. Ja radije prihvacam stvari, makar i uznemiruju moje osobne ideje, ali razumijem da se pitanja postavljaju i vjerujem da, prema onome što sam mogao vidjeti, u ovom fenomenu Medugorja ima bitnih stvari, ali ima i parazita. Vjerujem da postoji ono temeljno, ali i slucajnosti, jedno je više pozitivno, a drugo više negativno. U Lourdesu me se jako dojmilo svjedocanstvo Bernardice, rekao bih 100% cisto. Cini mi se da je ovdje oko središnjeg dogadaja bilo parazita. Razumijem da se postavljaju pitanja. Ostajem informiran i o pitanjima koja si postavljaju protivnici Medugorja. Treba ih cuti, i zato sam procitao knjigu Joachima Boufflet-a od pocetka do kraja. Napisana je u polemickom tonu koji mi se ne cini na mjestu, ali ima pravih pitanja koja su postavljena i koja jednog dana moraju dobiti jasan i povijesno utvrden odgovor. Prihvacam, dakle, ta pitanja, ali želim ostati otvoren dogadaju. Poznajem prijatelje biskupe kojima je pravilo ponašanja reci: “Pazi, ako smo otvoreni dogadaju Medugorja možda možemo ohrabriti nešto što nije vjerodostojno.”Postoji rizik. Ja sam osjetljiv više na suprotan rizik i kažem: “Isto tako je moguce da je Nebo govorilo ljudima na tom mjestu i ja ne želim preuzeti rizik da se apriori zatvorim toj milosti.” Postoje dva rizika: rizik da se prevarimo u Medugorju i rizik da prodemo pokraj jednog milosnog dara.
GM: Dara Neba?
AML: Želim da oni koji za to imaju milost i kompetenciju, mjesni biskup, biskupska Konferencija Bosne i Hercegovine, teološka i naucna komisija, nastave proucavati ovaj fenomen, da jednog dana formuliraju sud Crkve o onome što se je ovdje dogodilo. Do tada, izmedu dva rizika, ja radije preuzimam rizik da budem preotvoren nego li rizik da se apriori zatvorim milosti Božjoj koja može djelovati na ovom mjestu. Zato, dakle, zauzimam stav otvorenosti u razboritosti.
GM: Mi franjevci, cekajuci konacan sud, stavljamo se na službu osobama koje dolaze ovamo. Biskup nas smatra “neposlušnima” zbog “ukazanja”, ali mi nemamo nekog velikog izbora: ako ljudi dolaze ovamo, mi im moramo služiti…
AML: Koliko mogu vidjeti, vaš pastoralni rad u župnoj crkvi ne temelji se na ukazanjima kao takvima. Cini mi se da se puno ne spominju ukazanja kad se slavi Euharistija i sakramenti. Katkada cak cujem: “Svi plodovi Medugorja dolaze jednostavno od cinjenice da se slavi Euharistija, da se klanja Euharistiji, da se ispovijeda, da se moli. Plodovi, dakle, ako ih ima, ne dolaze od navodnih ukazanja nego od sakramenata Crkve.” To katkada cujem.
GM: Neki kažu: “Gdje ima molitve, ima milosti i cudesa.”
AML: Ta mi se logika ne cini sasvim tocnom. Istina je da tamo gdje ima molitve, Euharistije, ispovijedi, plodovi dolaze. Ali ima mnogo drugih mjesta na svijetu gdje se moli, gdje se ispovijeda, gdje se slavi Euharistija, a nema iste vrste tako ocitih plodova!
GM: Vi, dakle, mislite da se ta dimenzija može pripisati ukazanjima?
AML: Vjerujem da je to indikacija koju treba proucavati, indikacija koja navodi na razmišljanje. Redovito susrecem mlade koji misle na sveceništvo ili koji su imali duboko iskustvo obracenja dolazeci ovamo, mnogo više nego u odnosu na druga mjesta i to mi namece pitanja. Ne mogu prihvatiti bez rezerve da su plodovi Medugorja vezani jedino uz življenje sakramenata, njih se živi i na drugim mjestima. Ovdje postoji nešto što postavlja posebno pitanje. Nije na meni da se izrazim o realnosti tih osnova, ali postoji pitanje koje se ne može izbjeci.
GM: Na kraju, želite li ovdje dati neku poruku svijetu?
AML: Mislim da živimo u razdoblju koje na duhovnom planu zahtijeva hitnost. Uvjeren sam, kao i Papa Ivan Pavao II., da je vrijeme Jubileja vrijeme posebne milosti koje priprema, kao što je Ivan Pavao II. više puta rekao, novi izljev Duha Svetoga na Crkvu. Ono što ocekujem od Medugorja je da doprinese pripremanju tog novog izljeva Duha Svetoga kojeg Crkva i svijet trebaju. Stoga mislim da je najnužnije koncentrirati se na najbitnije, kao što to vi ovdje radite, u ovoj župi: koncentrirati se na Euharistiju koja je izvor kršcanskog života, a za ostalo mislim da treba njegovati milost mira i tražiti da se razlucivanje u vezi Medugorja ucini u najboljoj mogucoj klimi, za dobro Crkve.
GM: Molit cemo za vas. Blagoslovite nas! Hvala!"
VIDEO ZAPISI MOLITVENOG SUSRETA MLADIH
Posljednjih dana mnogi traže video zapise s proteklog molitvenog susreta mladih. Moguce ih je dobiti u Uredu informacija svetišta i to osobno, a ne putem pošte.
HERCEGOVACKI FRAMAŠI U RIMU
Oko 200 mladih framaša (clanova franjevacke mladeži) hodocastilo je polovicom kolovoza u Rim prigodom Jubilarne godine na Medunarodni susret mladih sa Sv. Ocem. Framaše iz Medugorja vodi fra Branko Radoš. Neka njih i sve mlade prati zagovor Kraljice mira na tom važnom hodocašcu, da bi postali i ostali dijelom mlade generacije odane Bogu i Crkvi.
POSJET DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA
Proteklih dana Medugorje je posjetio podpredsjednik hrvatske Vlade dr. Goran Granic zanimajuci se za dogadaje u ovome svetištu.
Nedavno je medugorsko svetište posjetila obitelj bolivijskog predsjednika Banzera: supruga s kceri, dvojicom zetova i dvoje unucadi. Tom je prigodom gda Yolanda de Banzer izjavila: "Željela sam žarko doci u Medugorje. U nekoliko navrata mi se cinilo da ce to ostati i neispunjena želja. Sada se ispunila i presretna sam." Svoj boravak u Europi zapoceli su susretom sa Sv. Ocem, a završili ga hodocašcima u Lourdes, Fatimu i Banneaux.
Published by: INFORMATIVNI CENTAR MIR - Svetiste Kraljice Mira (Information Center MIR - Shrine of the Queen of Peace), 88266 Medjugorje.
Director: fra Miljenko Stojic.
Information Office: 00387-36-651-988
Parish Office: 00387-36-650-206; 650-310; 651-333
Fax: 00387-36-651-444
Radio: 00387-36-651-100; fax 651-300
E-mail: medjugorje-mir@medjugorje.hr; Internet: http://www.medjugorje.hr
Automatic Message: 060-325-325. By calling this number you can hear the latest message of Our Lady in Croatia, Bosnia-Hercegovina, Slovenia, Austria, Switzerland and Germany, as well as also the meditation and the news from Medjugorje which is updated every Wednesday.
