64
07. svibnja 1997..

PRESS BULLETIN





MISLJENJE NASE SVAKIDASNJE

Prije nekoliko mjeseci citao sam prvi broj jednoga casopisa koji u zaglavlju nosi naziv "informativne novine". Nije mi se svidio, ali zar je to vazno i zar mi se bas mora sviditi? Uostalom, mozda se i ja njima ne svidam!

Ono sto je privuklo moju pozornost jest da su u uvodniku rekli da se nece baviti ni politikom ni zastupanjem necijeg misljenja, nego samo istrazivanjem istine i etikom. Svidilo mi se to, ali ostali tekstovi nisu bili takvi, pa je u meni ostao oprez. Slijedeci brojevi su potvrdili da sam imao pravo.

Svu laz casopisa razotkrio je nedavni clanak pod naslovom "Etika trojanskog konja". Navest cu samo jednu recenicu koja je velikim slovima izvucena u tekstu: "Mnogi profesori smatraju da je predmet etike, uvedenc prije dvije godine u srednje skole, samo pokusaj Ministarstva prosvjete da na mala vrata uvede obavezni vjeronauk za - ateiste". Najprije sumnjam da su to rekli "mnogi profesori", a onda se pitam zar i ateisti ne smiju barem biti eticni, ako ne religiozni, i zar ih nitko ne smije tome poucavati?

Jedno ovakvo misljenje, nazalost, nije samo oznaka ovoga casopisa. Ono se pokusava probiti kroz sva sredstva drustvenog priopcavanja. Raskrstivsi s Bogom Stvoriteljem, o kojemu govori Gospa u svojoj poruci, postavilo je sebe za mjerilo svim stvarima. Zbog toga ono za sebe kaze da je internacionalno. To bi kao trebalo znaciti da voli sve ljude i da im prilazi s ljubavlju i osjecajem sveopceg bratstva. No, ako covjekom ne ravnaju Bozji zakoni ili barem eticki zakoni koji su izvuceni iz covjekove prirode (ne zaboravimo i nju je bog stvorio),zar ce covjek moci drugoga ljubiti i dostojanstveno proci ovom zemljom?

Nemojmo se zavaravati i ne dajmo da nas zavaraju. Promotrimo nase svakidasnje misljenje. U kojemu pravcu ide?

Fra Miljenko


V I J E S T I

BROJ PRICESTI I BROJ KONCELEBRANATA.

U mjesecu travnju u Sveti tu Kraljice mira u Medjugorju podjeljeno je 91000 sv. pricesti, a na sv. misama koncelebriralo je 2351 svecenik iz domovine i inozemstva, odnosno 78 svecenika dnevno.


MEÐUGORJE U SVJETLU PAPINA POSJETA SARAJEVU.

Papa je do ao i pro ao Sarajevom, a da nije svratio u Medjugorje kako su se mnogi tome nadali zbog ocite Papine naklonosti dogadajima u Zupi Medjugorje. Prisjetimo se i da je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudman neposredno prije Papina dolaska u Sarajevo posvjedocio pred okupljenim politicarima i svecenicima da mu je Papa Ivan Pavao II. u njihovom zadnjem razgovoru rekao da bi prilikom posjeta Sarajevu zelio posjetiti i Medjugorje. Ovome svjedocenju prisustvovao je i mjesni biskup dr. Ratko Peric koji na sve nije rekao ni rijeci.

Nije poznato i malo je vjerojatno da ce biti poznato to je Papa iza kulisa govorio okupljenim crkvenim poglavarima u Sarajevu. Ono to je poznato jest njegov upit tko je provincijal franjevacke provincije u kojoj se nalazi zupa Medjugorje. Isto tako poznato je i njegovo spominjanje uz smijesak imena Medjugorje prilikom dolaska u Sarajevo, prilikom vecere u Katolickoj bogosloviji i prilikom odlaska iz Sarajeva. Nije uglavnom podignuta velika pra ina oko svega toga.

Duhovi su se tek uznemirili nakon uobicajene Papine generalne audijencije srijedom neposredno nakon posjeta Sarajevu. Kako javljaju novinske agencije, Papa je tom prigodom izmedu ostaloga rekao: "Tijekom rata nisu prestajala hodocasca vjernika u marijanska sveti ta u B i H kao ni u drugim dijelovima svijeta, na poseban nacin u Loreto, da bi se trazilo od Majke Naroda i Kraljice Mira da utjece na tu mucenicku regiju". Ove Papine rijeci mnogi su protumacili kao njegovo posredno priznanje medjugorskih dogadaja.

Te ko je reci to ce Crkva poduzeti glede medjugorskih dogadanja u blizoj i daljoj buducnosti. Kako se raspala Biskupska konferencija Jugoslavije ne postoji vi e ni komisija koja je pri njoj bila utemeljena sa zadatkom pratiti dogadaje u zupi Medjugorju. Crkva ce zbog toga zacijelo ne to morati poduzeti. Medjugorje ce dotle i dalje ici svojim tokom i ostvarivat ce se ona svetopisamska recenica koja kaze da se stablo prepoznaje po svojim plodovima.


PRIJEDLOG NADBISKUPA FRANE FRANICA

Dogadanja u zupi Medjugorje prodrla su u sve pore crkvenog zivota. Jedan od onih koji im se najprije protivio, a nakon to je osobno do ao i uvjerio se u ono to se dogada svim srcem ih poceo iriti, jest splitski nadbiskup (trenutno u mirovini) Frane Franic. On je bio jedna od istaknutih licnosti na II. vat. saboru. Zajedno s jo 500 drugih biskupa zalagao se za osudu marksistickog ateizma, iako je Sabor nacelno bio zauzeo stav ne izreci osudu, nego samo pozitivno izloziti kr cansku nauku. Ovo njegovo zauzimanje bilo je cin velike osobne hrabrosti, buduci da je potjecao iz Hrvatske koju je bila okupirala komunisticka Jugoslavija. Sabor je na kraju svoga zasjedanja u svojoj pastoralnoj konstituciji "Crkva u suvremenom svijetu" u broju 21 osudio deklarirano marksisticki ateizam kao najradikalniji ateizam to se pojavio u povijesti covjecanstva.

Zbog svih svojih zasluga dobio je nagradu svoje rodne zupanije Splitsko - dalmatinske za zivotno djelo. Tom prigodom objavljen je s njim veliki razgovor pod naslovom "Komunizam ru i sve dobro" u hrvatskom dnevniku Slobodna Dalmacija (19. travnja 1997.). Odgovorio je i na slijedece pitanje: "Premda ste dobili nagradu za zivotno djelo, Va e ideje i danas izazivaju dosta pozornosti u crkvenoj i civilnoj javnosti. Jedan od tih prijedloga je i da na a Crkve zavr nu svecanost povodom Velikog jubileja (Jubilej 2.000 - op. P. B.) uprilici u Sveti tu Kraljice Mira u Medjugorju." Odgovor je bio: "Da. To sam napisao u Crkvi u svijetu (hrvatski teolozki casopis - op. P. B.) da bi 2001 godine na i biskupi s odobrenjem Svete Stolice, a papa Ivan Pavao II. je za to, mogli upriliciti zahvalno slavlje Gospi u Medjugorju za sve darove to smo ih primili, a osobito za dar slobode jer je stvorena ni iz cega, a to moze biti samo djelo Bozje po Gospinu zagovoru."

Hrvatski biskupi javno jo ni ta nisu odgovorili na gore izneseni prijedlog. Zacijelo bi to bio veliki dogadaj ne samo za Crkvu u Hrvata, nego i za sveopcu Crkvu.


MISIJKO PUTOVANJE FRA SLAVKA BARBARRICA

Na poziv medjugorskih hodocasnika, prijatelja Medjugorja i dobrocinitelja fra Slavko Barbaric je koncem travnja posjetio nekoliko zupa sredi njeg dijela Italije i San Marino. Na 7 susreta, koliko ih je odrzano u tri dana, sudjelovalo je mno tvo vjernika. U tom dijelu Italije u 7 zupa hodocasti kip Blazene Djevice Marije "Madonna del giro" i to u svakoj zupi po jednu godinu. upnik jedne od tih zupa, don Alceo, zajedno sa svojim vjernicima, zelio je pocetak hodoca ca Gospina kipa u njegovoj zupi obiljeziti posebnom duhovnom pripravom. Stoga je u zupnoj crkvi, kao i u i svim podrucnim crkvama, odrzan molitveni program stovjetan vecernjem programu u Medjugorju. Program je zapoceo procesijom s Gospinim kipom. Iznad jedne od tih zupa na brijegu je veliki kriz i Gospin lik koji nocu svijetli i obasjava put onima koji se u molitvi penju na brdo. Vjernici su se nakon vecernjeg programa popeli na brdo moleci kao to to cine na medjugorskim brdima. Medju hodocasnicima je bio i Carmelo Puzzolo koji je podno kriza dao svoje svjedocanstvo. U zupi ovog velikog umjetnika i prijatelja Medjugorja postavljene su postaje Kriznog puta istovjetne onima na Krizevcu, buduci da su djelo istog majstora. Veliki broj ljudi se okupio na poboznosti Kriznog puta. Izgledalo je kao da mole na medjugorskom Krizevcu. U zupnoj crkvi odrzan je medjugorski molitveni program. U San Marinu fra Slavko se susreo na zajednickoj molitvi s medjugorskim hodocasnicima i dobrociniteljima kojih je tijekom ovoga rata bilo zaista mnogo iz te tako male zemlje.


Published by : INFORMATIVNI CENTAR MIR - Svetiste Kraljice mira
(Information Center MIR - Shrine of the Queen of Peace),
88266 Medjugorje, BiH, fax number: 00387 88 651 444.
Director: fra Miljenko Stojic.
You can receive the latest issue of the Press Bulletin at any time on your own fax machine in the tone
mode by dialing the Robofax in our Information Center at +387-88-65-15-55.
Published every other Wednesday.


BackHomeOverviewInfo
Last Modified 05/07/97